Zaglupljuje li nas umjetna inteligencija? Što o tome kaže znanost
Europska djeca danas su manje snažna, manje pokretljiva i fizički slabije pripremljena nego njihovi vršnjaci prije nekoliko desetljeća. Pokazalo je to veliko istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Zaragozi koje je analiziralo promjene tjelesne spremnosti djece od 1990. godine do danas.
Razlog nije taj što su djeca “rođena slabija”. Jednostavno se manje kreću. Mišići koje ne koristimo s vremenom slabe. Nameće se pitanje može li se nešto slično dogoditi i našem mozgu.
Danas umjetna inteligencija u nekoliko sekundi piše e-mailove, sažima knjige, prevodi tekstove, osmišljava ideje i odgovara na pitanja. To je golema pomoć. No sve više znanstvenika upozorava da postoji razlika između korištenja umjetne inteligencije kao alata i prepuštanja razmišljanja umjetnoj inteligenciji.
Sve niži kvocijent inteligencije
Ne treba zaboraviti da negativan trend postoji od ranije – ljudska inteligencija je kroz 20. stoljeće mjerljivo rasla, ali se taj trend mijenja i usporava. Glavni krivci su promjene u obrazovnim sustavima, pad čitalačkih navika i eksplozija vremena provedenog pred ekranima, što donosi i druge probleme.
Opsežne studije u Skandinaviji te u Francuskoj i Velikoj Britaniji potvrđuju pad IQ rezultata kod generacija rođenih nakon sredine 1970-ih. Najizraženiji pad bilježi se u domenama prostornog i matematičkog zaključivanja.
Mozak voli prečace
Psiholozi već godinama poznaju pojam kognitivnog rasterećenja. Kada znamo da će neku informaciju zapamtiti računalo, mobitel ili internet, naš mozak ulaže manje napora da je sam zapamti.
To nije nova pojava. Nekada smo prestali pamtiti telefonske brojeve jer ih čuva mobitel. Danas postoji opasnost da prestanemo razvijati i neke složenije vještine – argumentiranje, analizu, povezivanje informacija ili rješavanje problema – ako ih redovito prepuštamo umjetnoj inteligenciji.
Što pokazuju prva istraživanja?
Istraživanja provedena posljednjih godina ne pokazuju da AI smanjuje inteligenciju, ali upućuju na to da ljudi koji se često oslanjaju na generativnu umjetnu inteligenciju rjeđe koriste kritičko razmišljanje. Jedno istraživanje pokazalo je povezanost između češćeg korištenja AI alata i slabijeg kritičkog promišljanja, pri čemu je važnu ulogu imao upravo fenomen kognitivnog rasterećenja.
U drugom istraživanju, koje je vodila istraživačica Nataliya Kosmyna s MIT-a, sudionici koji su pri pisanju eseja koristili generativnu umjetnu inteligenciju tijekom vremena su pokazivali slabije pamćenje sadržaja i manju samostalnost u pisanju od onih koji su zadatak rješavali bez AI pomoći. Iako su potrebna dodatna istraživanja, rezultati su potaknuli ozbiljnu raspravu među znanstvenicima.
Umjetna inteligencija neće nas učiniti manje inteligentnima. No može nas učiniti manje sklonima razmišljanju – ako joj prepustimo ono što bismo trebali raditi sami. Tehnologija je najbolja onda kada proširuje naše sposobnosti, a ne kada ih zamjenjuje.
Posljednjih mjeseci o tome govore i vodeći ljudi tehnološke industrije. Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman upozorio je da je jedan od najvećih izazova budućnosti izbjeći “kognitivnu atrofiju” – stanje u kojem sve više mentalnog rada prepuštamo umjetnoj inteligenciji pa vlastite sposobnosti postupno manje koristimo.
Slična se poruka čuje i u hrvatskom obrazovanju. Na konferenciji CUC 2026 ministar znanosti Radovan Fuchs istaknuo je da umjetna inteligencija može biti vrijedan alat, ali ne smije zamijeniti ljudsko razmišljanje i učitelja, nego pomoći učenicima razviti odgovorno korištenje tehnologije.
AI je samo alat; čovjek ga mora naučiti koristiti
Umjetna inteligencija može biti izvrstan pomoćnik. Može pomoći pronaći informacije, predložiti ideje ili ubrzati rutinske poslove.
Ali prije nego što prihvatite njezin odgovor, zastanite i zapitajte se biste li taj zadatak mogli odraditi sami. Razumijete li zašto je ponuđeni odgovor takav? Možete li ga provjeriti ili poboljšati?
Baš kao što povremeno moramo koristiti vlastite mišiće kako bi ostali snažni, tako i mozak treba redovito “vježbati”. Nijedan alat ne može razviti naše sposobnosti umjesto nas.
Kako koristiti AI pametno?
- ✓ Koristite AI za prikupljanje ideja, a ne za konačno razmišljanje.
- ✓ Pokušajte prvo sami riješiti problem, a zatim usporedite svoje rješenje s AI-jevim.
- ✓ Provjerite činjenice prije nego što prihvatite odgovor.
- ✓ Pišite vlastite sažetke umjesto da ih samo kopirate.
- ✓ Redovito čitajte knjige, rješavajte logičke zadatke i učite nešto novo bez pomoći AI-ja.