Je li tinejdžer samo umoran ili je pod prevelikim stresom?
Razdražljivost, povlačenje, teškoće koncentracije i stalan umor često se pripisuju pubertetu. Ponekad su doista posljedica neprospavane noći ili napornog školskog razdoblja. Međutim, ako takve promjene traju tjednima i počnu ometati svakodnevni život, moguće je da je tinejdžer pod dugotrajnim stresom.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, dobro mentalno zdravlje ne znači život bez tuge, straha ili ljutnje, nego sposobnost da se s tim osjećajima nosimo uz vlastite snage i podršku okoline.
Kako prepoznati stres kod tinejdžera?
Umoran tinejdžer obično se osjeća bolje nakon kvalitetnog sna ili nekoliko dana odmora. Kod dugotrajnog stresa odmor često ne donosi pravo olakšanje. Važno je obratiti pozornost na promjene u odnosu na njegovo uobičajeno ponašanje.
Koji znakovi mogu upućivati na prevelik stres?
- učestala razdražljivost i nagle promjene raspoloženja
- povlačenje od obitelji i prijatelja
- gubitak interesa za aktivnosti koje su prije veselile
- teškoće koncentracije i pad školskog uspjeha
- promjene spavanja ili apetita
- učestale glavobolje ili bolovi u trbuhu
- osjećaj bezvoljnosti i bespomoćnosti
Ovi znakovi nisu dijagnoza, ali ako traju ili se pogoršavaju, potrebno je razgovarati sa stručnjakom.
Što najčešće uzrokuje stres kod tinejdžera?
Školske obveze, ispiti, očekivanja roditelja, planiranje budućnosti i uspoređivanje s vršnjacima često stvaraju velik pritisak. Istraživanje HBSC (Health Behaviour in School-aged Children / Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika) pokazuje da je školski stres među adolescentima posljednjih godina u porastu.
Društvene mreže nisu jedini krivac, ali mogu pojačati pritisak
Društvene mreže mladima omogućuju povezivanje, informiranje, kreativno izražavanje i osjećaj pripadnosti. Problem nastaje kada uspoređivanje s uljepšanim prikazima tuđih života, strah od propuštanja, potreba za potvrdom i stalna dostupnost poruka počnu povećavati nezadovoljstvo i napetost.
Društvene mreže također mogu pojačati osjećaj pritiska. Istraživanje provedeno za UNICEF i Agenciju za elektroničke medije pokazalo je da svaka treća mlada osoba zbog sadržaja na društvenim mrežama ponekad ili često osjeća stres, usamljenost ili niže samopouzdanje.
Kako razgovarati s tinejdžerom pod stresom?
Umjesto pitanja: „Zašto se tako ponašaš?”, pokušajte opisati ono što primjećujete: “Čini mi se da si posljednjih dana jako umoran i napet. Primjećujem da ti je teško učiti i da se često povlačiš. Brine me kako se osjećaš.”
Takav pristup otvara prostor za razgovor i pokazuje tinejdžeru da nije sam.
Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu za UNICEF je istaknula da nam treba puno više stručnih suradnika u školama i podrške u zajednici.
Što može pomoći?
Ako su teškoće blaže i kratkotrajne, korisni mogu biti redovit san, manje vremena pred ekranima prije spavanja, realniji raspored školskih obveza, više kretanja i otvoren razgovor s roditeljima ili nastavnicima. Puno je učinkovitije uvesti jednu ili dvije ostvarive promjene nego pokušati odjednom promijeniti cijelu svakodnevicu.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Stručnu pomoć treba potražiti ako promjene traju tjednima, pogoršavaju se ili ozbiljno narušavaju školovanje, odnose i svakodnevno funkcioniranje. Posebno zabrinjavaju potpuno povlačenje od drugih, izražena tuga ili tjeskoba, nagli pad školskog uspjeha, zlouporaba alkohola ili drugih sredstava te izjave da život nema smisla ili spominjanje samoozljeđivanja.
Jedan loš dan ili jedna loša ocjena nisu razlog za paniku. Važnije je promatrati koliko promjene traju, koliko su izražene i koliko utječu na svakodnevni život. Roditelj ne mora imati sve odgovore – često je najvažnije da tinejdžer zna kako nije sam i da pomoć postoji.
Tinejdžer koji čuje „Vidim da ti je teško i zajedno ćemo pronaći pomoć” dobiva važnu poruku: ne mora sve izdržati sam.
- Ovaj je tekst informativnog karaktera i nije zamjena za liječnički pregled, psihološku procjenu ili individualni stručni savjet.
Tri pitanja koja pomažu procijeniti treba li tinejdžeru dodatna podrška
Koliko dugo promjena traje?
Povremena razdražljivost, umor ili loš dan najčešće nisu razlog za zabrinutost. Obratite pozornost ako se promjena zadržava nekoliko tjedana, ne prolazi nakon odmora ili se postupno pojačava. Dugotrajnija tuga, bezvoljnost ili gubitak interesa koji traju dva tjedna ili dulje mogu upućivati na teškoću koju treba procijeniti stručnjak. To ne znači da treba čekati dva tjedna ako je stanje ozbiljno ili se brzo pogoršava.
Koliko je promjena izražena?
Važno je usporediti sadašnje ponašanje s uobičajenim ponašanjem tinejdžera. Je li samo nešto umorniji i šutljiviji ili je postao izrazito razdražljiv, tjeskoban, bezvoljan ili se gotovo potpuno povukao? Posebnu pozornost traže nagle i velike promjene spavanja, prehrane, raspoloženja, ponašanja ili školskog uspjeha.
Koliko promjena ometa svakodnevni život?
Bitno je procijeniti može li tinejdžer i dalje odlaziti u školu, učiti, održavati odnose, spavati, jesti i sudjelovati u aktivnostima koje su mu prije bile važne. Stručnu pomoć treba potražiti ako teškoće značajno ometaju školu, odnose i svakodnevne obveze ili ako se stanje ne poboljšava uz razgovor, odmor i rasterećenje rasporeda. Govor o samoozljeđivanju, smrti ili samoubojstvu zahtijeva trenutačnu stručnu pomoć, bez obzira na to koliko dugo traje.
Važno: Nijedno od ova tri pitanja samo po sebi ne postavlja dijagnozu. Roditelj ne mora sa sigurnošću utvrditi je li riječ o stresu, anksioznosti, depresivnim teškoćama ili nekom drugom problemu. Dovoljno je prepoznati da se tinejdžer ne osjeća ili ne funkcionira kao prije i zatražiti stručni savjet.